- Contact us
- 0800 805 950
Ko ‘emau founga ngāue ki he lāungá
‘Oku mau ‘i hení ke tokoni ki hono solova vave mo taau ho‘o lāungá.
Kapau ‘oku ‘ikai ke ke fakapapau‘i pe te ke fakahoko ha lāunga, ‘oku sai pē ia – fetu‘utaki mai pē.
Founga ke fetu‘utaki mai ai kiate kimautolú
Te ke lava ‘o:
- fakafonu ‘emau foomu ki he lāungá ‘i he ‘initanetí
- ‘omai kiate kimautolu ha ‘īmeili pe faitohi mai
- telefoni mai kiate kimautolu.
Te mau fakafanongo atu mo tokoni ki hono vakai‘i pe ko e hā ‘a e ngaahi sitepu ke hoko atu ki aí.
Fiema‘u ha tokoni makehe?
‘E lava ke mau ‘oatu ha tokoni kapau te ke fiema‘u ke fetu‘utaki mai kiate kimautolu pe mahino‘i ‘a e founga ngāué. Vakai ki he: tokoni makehé
Ngāue ki hono solova tōmu‘á
Ko ‘emau ma‘u mai pē ho‘o lāungá, ko e me‘a leva eni ‘e hokó:
‘E vakaai‘i ‘e ho‘o pangikeé ho‘o lāungá
Ko e ‘uluaki sitepú, ko hono ‘ave ho‘o lāungá ki ho‘o pangikeé ‘o faka‘atā ke ne ‘omai ha tali kakato ki ai.
Kuo pau ke ‘i ai ha faingamālie fe‘unga ‘a ho‘o pangikeé ke feinga ai ke solova ho‘o lāungá. Vakai ki he: fakahoko ‘o ha lāunga ki ho‘o pangikeé
‘E fetu‘utaki atu kia koe ‘a ho‘o pangikeé mo ‘ene talí.
‘Oku mau ‘oatu ha fale‘i ke tokoni‘i koe mo ho‘o pangikeé
Te ke lava ‘o fetu‘utaki mai kiate kimautolu ke fai ha talanoa ki he tali kuo ‘oatu ‘e ho‘o pangikeé pea mo ha‘o fa‘ahinga hoha‘a pē ‘oku te‘eki solova.
‘E lava ke tokoni atu ‘emau ngāue ki he solova tōmu‘á ke ke ngāue fakataha ai mo ho‘o pangikeé ke solova ho‘o lāungá. ‘I he tu‘unga ‘e malava aí, te mau ‘oatu ha fale‘i, mo vahevahe ha fakamatala hangē ko e:
- ngaahi fakahinohino vave fokotu‘utu‘u ‘a e founga ke ke ngāue atu ai ki he ngaahi kalasi kehekehe ‘o e lāungá, mo e
- ngaahi nouti ki he keisí (case notes) fakamā‘opo‘opo ‘o e ngaahi ola ‘o ha ngaahi lāunga tatau kimu‘a.
Kapau kuo fokotu‘u atu ‘e ho‘o pangikeé ke solova ho‘o lāungá, te ke lava ‘o fetu‘utaki mai kiate kimautolu ki ha fale‘i. Kapau te ke tali ha fokotu‘u atu ke totongi kakato mo aofangatuku, ‘e ‘ikai leva malava ke toe hokohoko atu ‘emau vakai‘i ho‘o lāungá.
Kapau ‘oku ‘ikai ke ke fiemālie
Kapau ‘oku ‘ikai ke ke fiemālie ki he tali aofangatuku kuo ‘oatu ‘e ho‘o pangikeé – pe kapau kuo laka hake ‘i he māhina ‘e uá talu mei ho‘o lāungá – te ke lava ‘o kole mai kiate kimautolu ke mau vakai‘i ho‘o lāungá. Ka ‘oku fiema‘u ia ke ke fetu‘utaki mai kiate kimautolu ‘i loto ‘i he māhina ‘e tolu mei hono ma‘u atu ‘o e tali aofangatuku ‘a ho‘o pangikeé.
Ngāue ki he ngaahi fakakikihí (disputes)
Kapau ‘oku nga‘unu ho‘o lāungá ki he tu‘unga ko ‘ení, te mau vakai fakalelei ki ai. Vakai ki he: founga ‘oku mau vakai‘i ai ‘a e ngaahi fakakikihí
Tānaki ‘o e fakamatalá
‘E toe vakai‘i ‘e ha tokotaha mei he ‘emau timí ‘a ho‘o lāungá pea mo vakai‘i pe ko ha me‘a ia te mau lava ‘o ngāue ki ai. Vakai ki he: ko e hā ‘a e ngaahi lāunga ‘e malava pe ‘ikai malava ke mau ngāue ki aí
Kapau ‘e lava ke mau vakai‘i ‘a ho‘o lāungá, te mau tānaki leva ha fakamatala meiate koe mo ho‘o pangikeé.
Ko e ngāue ki hono solová
Te mau feinga ke tokoni‘i ‘a e ongo fa‘ahí fakatou‘osi ke na felotoi — ‘e lava ke kau heni ha ngāue ki ha totongi pe ‘oatu ha‘amau fakakaukau fekau‘aki mo ha ola ‘oku taau.
Tu‘utu‘uni
Kapau ‘oku ‘ikai ke hoko ha felotoi, te mau fakahoko leva ha tu‘utu‘uni ki ai. ‘E ‘i ai ‘a e faingamālie kiate koe mo ho‘o pangikeé ke ‘omai ai ha‘amo tali ki he ‘emau ngaahi fakakaukaú kimu‘a ke ‘oatu ‘emau tu‘utu‘uni aofangatukú. Kapau te mau ‘ilo na‘e hala ‘a e pangikeé, te mau fokotu‘u atu ‘a e founga ke solova‘aki ai ‘a e lāungá. Vakai ki he: Totongi huhu‘í mo e ngaahi fakalelei kehé
‘E ‘ikai malava ke toe fakahoko ha tangi fekau‘aki mo ‘emau tu‘utu‘uní.
Te ke faitu‘utu‘uni ki he me‘a ‘e hoko atu ki aí
Kapau te ke tali ‘emau tu‘utu‘uní, ‘oku ha‘i leva ki ai ‘a e pangikeé pea solova leva ‘a e lāungá.
Kapau ‘oku ‘ikai ke ke tali ‘emau tu‘utu‘uní, ‘okú ke tau‘atāina leva ke ke vakavakai‘i ha ngaahi founga kehe, hangē ko e ‘alu ki he fakamaau‘angá.